Najbrojnije naselje u opštini Kotor. Proteže se od Kotora, sa kojim je srasla na jugu, do rijeke Ljute na sjeveru, gdje se nalazi i sjeverna granica gradskog područja Kotora, u dužini od 7 kilometara. Naselje se prvi put spominje u spisima kotorskog arhiva 1260. godine, kao Dabrathum, zatim Dobrotha, iz čega se izvodi današnji naziv.Naselje Dobrota formiralo se od tradicionalnih cjelina nastalih spuštanjem pojedinih bratstava sa prvobitno viših dijelova na obalu,oko ranijih i sadašnjih crkava.
Među spomenicima kulture, osim sačuvanih toponima ilirskog porijekla i materijalnih ostataka iz doba Rimljana, treba spomenuti crkvu Sv. Ilije iz XII vijeka , u neposrednoj blizini zgrade Zavoda za biologiju mora.
U Dobroti se nalazi i crkva Sv. Mateja, sagrađena 1670. godine na temeljima ranije srednjovjekovne crkve. Izgrađena je u baroknom stilu. U crkvi se čuvaju barokni mermerni oltari, kao i čuvena slika Đovani Belinija „Bogorodica sa djetetom“.
Crkva Sv. Eustahija podignuta je 1773. godine u neposrednoj blizini ranije crkve, sa zvonikom iz prve polovine XIX vijeka. Unutrašnjost crkve je rađena u baroknom stilu, sa oltarima pojedinih dobrotskih porodica. U ovoj crkvi se čuvaju djela Paola Veroveza, Frana Potence, Karla Dalcija i dr. poznatih majstora. Posebno je zanimljiva i zbirka sa 52 komada čuvene dobrotske čipke iz XVII i XVIII vijeka.
Pored ovih, postoji i nekoliko manjih crkava na Ljutoj koje danas nisu aktivne.
Dobrota je doživjela svoj preporod u XVII i XIX vijeku kada je imala najviše brodova u Boki. Status pomorskog naselja dobila je 1717. godine što ne znači da i ranije nije imala pomorsku tradiciju. U to vrijeme podignute su i poznate palate dobrotskih porodica kao što su: Dabinović-Kokot, Tripković, Ivanović, Radoničić, Milošević i dr.
Među spomenicima kulture, osim sačuvanih toponima ilirskog porijekla i materijalnih ostataka iz doba Rimljana, treba spomenuti crkvu Sv. Ilije iz XII vijeka , u neposrednoj blizini zgrade Zavoda za biologiju mora.
U Dobroti se nalazi i crkva Sv. Mateja, sagrađena 1670. godine na temeljima ranije srednjovjekovne crkve. Izgrađena je u baroknom stilu. U crkvi se čuvaju barokni mermerni oltari, kao i čuvena slika Đovani Belinija „Bogorodica sa djetetom“.
Crkva Sv. Eustahija podignuta je 1773. godine u neposrednoj blizini ranije crkve, sa zvonikom iz prve polovine XIX vijeka. Unutrašnjost crkve je rađena u baroknom stilu, sa oltarima pojedinih dobrotskih porodica. U ovoj crkvi se čuvaju djela Paola Veroveza, Frana Potence, Karla Dalcija i dr. poznatih majstora. Posebno je zanimljiva i zbirka sa 52 komada čuvene dobrotske čipke iz XVII i XVIII vijeka.
Pored ovih, postoji i nekoliko manjih crkava na Ljutoj koje danas nisu aktivne.
Dobrota je doživjela svoj preporod u XVII i XIX vijeku kada je imala najviše brodova u Boki. Status pomorskog naselja dobila je 1717. godine što ne znači da i ranije nije imala pomorsku tradiciju. U to vrijeme podignute su i poznate palate dobrotskih porodica kao što su: Dabinović-Kokot, Tripković, Ivanović, Radoničić, Milošević i dr.
Нема коментара:
Постави коментар